O nama

Cjelovita energetska politika EU sastavljena je od niza pojedinačnih strategija integriranih u cjeloviti energetsko klimatski paket. Kao rezultat te cjelovite politike nameće se postupna tranzicija ka niskougljičnom razvoju i društvu. U energetskom smislu, ključne će biti strategije implementacije i integracije obnovljivih izvora energije (OiE) na EU razini te dugoročna kroz-sektorska politika energetske učinkovitosti. Republika Hrvatska, kao punopravna članica EU, dužna je osigurati tehnički i cjenovno optimalnu tranziciju, imajući u vidu maksimalnu korist za čitavo društvo; energetsku, gospodarsku te ekološku. Niz tehnologija koje iskorištavaju obnovljive izvore energije su danas tehnički i ekonomski u potpunosti konkurentne te smo došli u situaciju u kojoj su potrebne nove sheme integracije; kako s tehničke tako i s financijske strane. S financijske strane je potrebna razrada novih mehanizama integracije obnovljivih tehnologija, temeljenih na mrežnom paritetu, te satnim tržištima energije. S tehničke strane potrebna je razrada inovativnih mehanizama fleksibilizacije, prije svega elektroenergetskog sustava, gdje dolazi do promjene paradigme u kojoj prelazimo sa sustava u kojem proizvodnja prati potrošnju na sustava u kojem potrošnja prati varijabilnu proizvodnju. Kao temelji ove nove paradigme javljaju se tehnologije koje omogućuju kroz-sektorsku integraciju varijabilnih izvora energije, kao što su power2heat/cool tehnologije (spremanje viškova električne energije kroz toplinske spremnike i centralizirane toplinske i rashladne sustave temeljene na inovativnim tržišnim mehanizmima), različiti oblici skladištenja energije, elektrifikacija transporta, fleksibilizacija potrošnje i sl. Predmet ovog istraživanja je upravo integracija prethodno navedenih problema kroz napredan open access modelski okvir koji će zaživjeti kroz interaktivnu online Internet platformu.

Glavni ciljevi ovog projekta su:

Razviti interaktivnu online open access platformu koja omogućava svim zainteresiranim dionicima uvidu u metodologiju dugoročnog planiranja pametnih energetskih sustava s Republikom Hrvatskom kao studijom slučaja.
Predložiti konceptualna i tehnička rješenja za održivu potrošnju energije
Predložiti konceptualna i tehnička rješenja za održivu dobavu energije
Razviti napredne GIS karte kao rezultat mapiranja potencijal i tehnologija
Mapiranje i valorizacija biopotencijala kao dio procesa energetskog planiranja naprednih energetskih sustava.
Istražiti utjecaj budućih tržišta električne energije i povlaštenih tarifa na promociju distribuirane proizvodnje i pametnog gospodarenja energetskom dobavom
Dati procjenu smanjenja emisije stakleničkih plinova za različite scenarije te šireg utjecaja na nacionalnu ekonomiju u cjelini (potencijalna radna mjesta te tehno-ekonomska analiza zakonodavnih i financijskih mjera)
Provesti analizu osjetljivosti energetskih sustava, u njihovoj tranziciji prema tržištu, s obzirom na okolišne varijable sustava, kao što su elektrifikacija transporta, povećanje energetske efikasnosti, klimatske promjene/vrijeme te demografija
Procijeniti optimalne politike i akcijske planove s ciljem postizanja najvećeg udjela obnovljivih izvora energije, smanjenja emisija stakleničkih plinova, samo-dostatnosti proizvodnje.
Izrada smjernica niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske
Podići razinu svijesti društva te potaknuti znanstvenu diskusiju putem diseminacijskih aktivnosti, poput objave u znanstvenim časopisima i konferencijama te organiziranjem radionica i projektnom web-stranicom

Poruka EU tjedna održive energije: Čista energija svima

I dok se neki, poput američkog predsjednika, još uvijek bore s prihvaćanjem koncepta klimatskih promjena, svijet ide dalje. Tako je belgijski politički centar Bruxelles na tjedan dana postao centar rasprava o svim aspektima samoodrživosti i mjesto razmjene iskustava europskih institucija, lokalnih vlasti, nevladinih organizacija, poslovnih subjekata i običnih ljudi. Tijekom tjedan dana održavanja konferencije EU tjedan održive energije, demonstrirao je inovativne načine za borbu protiv klimatskih promjena, ali i načine učinkovitijeg korištenja energije i povećanja udjela obnovljivih izvora energije.

Izazovi i mogućnosti energetske učinkovitosti stambenih zgrada

Energetski intenzitet zemalja Zapadnog Balkana (Albanije, Kosova, BiH, Makedonije, Crne Gore i Srbije), tri puta je veći od zemalja članica Europske unije, a za 1,6 puta je veći od novijih članica. Slično kao i u Hrvatskoj, u tim zemljama sektor zgradarstva zauzima između 30 i 40 posto ukupne finalne potrošnje, a Svjetska banka procjenjuje kako bi se kroz renovaciju gotovo 40% kućanstava do 2020. godine, moglo uštedjeti i do 805 milijuna eura.

U tom je svjetlu predstavljen jedan uspješan primjer suradnje Bugarske i Europske banke za obnovu i razvoj, koji su kroz tri javna poziva financirali dio stambenog sektora. Zanimljivo, ustanovili su kako se građani na pozive prijavljuju samo ako se bespovratna sredstva povećaju iznad 85%. U zadnjem su pozivu recimo, bespovratna sredstva povećali na čak 100% što je rezultiralo primitkom 300 prijava.

Očekivano, najveći kamen spoticanja predstavlja nezainteresiranost građana, a na spomen sufinanciranja uz pomoć banke, javlja se općenita inertnost te revolt. Isti se problem pojavio i kod primjera obnove u Hrvatskoj te BiH, a nepovjerenje građana u banke velika je Ahilova peta ovih zemalja. No, problema ima još. Nakon obnove zgrada, nerijetko se u domovima povećava toplinska ugodnost – ljudi će povećati unutarnju temperature s prosječnih 17 na 21 °C – čime se specifična potrošnja ne mijenja.

U Europi najviše obnovljivih izvora energije (OIE)

Energetska obnova u zemljama Zapadnog Balkana možda je u svojim začecima, no kada govorimo o udjelu obnovljivih izvora energije (OIE) u svijetu, Europa je svakako predvodnik. Osim što takvi izvori smanjuju stakleničke plinove, povećavaju energetsku nezavisnost o kojoj se na razini Unije često raspravljalo. Iako cijene OIE tehnologija strelovito padaju, još uvijek nisu uobičajena pojava na svjetskoj razini, a da bi to bio slučaj potrebno ih je učiniti atraktivnijima. Američki predsjednik Donald Trump, najavom povlačenja iz Pariškog sporazuma nanio je veliku potencijalnu štetu Sjedinjenim Američkim Državama s obzirom da razvoj OIE potiče inovativnost i kompetitivnost, te u konačnici i ekonomsku isplativost, što fosilni izvori više nemaju. Fosilna goriva možda imaju skrivene unutarnje troškove, ali zato OIE imaju skrivenu unutarnju dobit.

Međunarodna agencija za obnovljive izvore energije (IRENA), prikazala je ogromne pomake u korištenju solarne energije u Aziji. U zadnjih šest godina kapaciteti su se dvostruko povećali, a Kina namjerava do 2020. svoje solarne kapacitete povećati i do šest puta. Dodajmo ovome i kako se broj zaposlenih u RES industriji u prošlog godini popeo na 10 milijuna na globalnoj razini. S time u vidu, logičan je zaključak kako se daljnji napredak u energetskim sustavima može ostvariti kroz decentralizaciju i digitalizaciju – konceptima koji su dominirali Europskim tjednom održive energije.

Povezano s time, otvorilo se i pitanje tržišne konstrukcije koja bi bila pogodna za obnovljive izvore energije. U tom je svjetlu, DONG Energy prikazao razvoj offshore vjetroelektrana. U prvim je izračunima, EU koristila LCOE od 128 €/MWh, a 2015. godine prosječan poticaj iznosio je oko 180 €/MWh. DONG će 2024.g. graditi projekt s nula poticaja, a u planu je i izgradnja vjetroparka ukupne snage 1,4 GW s površinom jednakom Malti. Ovakvim razvojem tehnologije ostvaruje se ogroman pad cijene, i to najveći među obnovljivim izvorima energije.

Prema njihovim podacima, factor kapaciteta iznosi oko 50%, međutim proizvode energiju čak 98% vremena u godini. Primjera radi, offshore park Burbo Bank u Liverpoolu regulira snagu prateći frekvenciju mreže, a TSO ga za to plaća baš kao i uobičajenu termoelektranu. Dodatno, ugradili su i baterije kako bi povećali pouzdanost postrojenja te bolje regulirali izvoznu električnu snagu.

Data centri – kako do gotovo nulte potrošnje energije

U zadnjem desetljeću, povećanje broja prenesenih podataka promatra se eksponencijalno s povećanim kapacitetima podatkovnih centara. Oni predstavljaju najveće specifične potrošače po kvadratnom metru – troše velike količine rashladne i toplinske energije te imaju osigurano napajanje tijekom cijelog dana – a manji, odnosno srednje veliki centri imaju površinu od približno 100 m2. Danas, zaslužni su za približno 2 posto ukupnih svjetskih emisija ugljičnog dioksida (CO2), no dobra je vijest i da predstavljaju veliki potencijal za smanjenje potrošnje, te povećanje ukupne učinkovitosti zgrade.

Dodatno, otvorena je mogućnost spajanja na smart city grid gdje bi aktivno sudjelovali kao izvor otpadne topline (kroz spajanje na centralizirane toplinske i rashladne sustave) ili sudjelovali u održavanju stabilnosti mreža (kao promjenjiv odgovor na potražnju). Kao primjer naveden je DC4Cities, u kojem se ostvarila suradnja s nekoliko podatkovnih centara unutar EU, a uspjeli su povezati potrošnju električne energije s proizvedenom električnom energijom iz solarnih modula. Projektom RenewIT osmišljen je web alat pomoću kojega je moguće ispitati potencijal spajanja data centara s obnovljivim izvorima energije te simulirati rad takvog sustava. Alat je u potpunosti besplatan i dostupan za korištenje (www.renewit-project.eu/tools).

Osim navedenih, predstavljen je i projekt ICTFOOTPRINT kojim se izradila općenita metodologija kojom se izračunava ukupan utjecaj određenog centra, primjerice CO2 otisak. Na kraju, projektom EUREKA sakupili su se svi najvažniji rezultati, pa tako i oni vezani uz podatkovne centre.

Inače, EU je 2008. godine pokrenula program pozivanja data centara na dobrovoljno smanjenje potrošnje, a koji vodi Zajednički istraživački centar Europske komisije (JRC).

A što radi sjeverna Europa?

Lokalne vlasti sjeverne Europe već su apsolvirale korištenje vlastitih izvora obnovljive energije, no na EU tjednu održive energije predstavljeni su zanimljivi primjeri iz Norveške u kojima se otpad sakuplja pomoću podzemnog centra za transport i odvodi u spalionicu, pri čemu se proizvodi energija za centralizirani toplinski sustav.

S druge strane, u Škotskoj, osmišljen je mikro sustav koji spaja jednu vjetroturbinu, PV module, bateriju, elektrolizator za proizvodnju vodika, te punionicu za vozila koja koriste vodik. Osim toga, ugradili su i gorivni članak. A prema primjeru s Islanda, i njegovim prirodnim bogatstvima, veliki udio u energetskom miksu predstavlja geotermalna energija – čak 75% potrošnje prikazane regije pokriveno je upravo s njom.

Umjesto zaključka…

Europski je tjedan održive energije možda iza nas, ali nismo ostali praznih ruku. Energetski se stručnjaci sve više bave temama budućih krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom, takozvanih prosumera, a jedan od najčešće spominjanih pojmova bila je digitalizacija kao presudan faktor u stvaranju pametnih sustava, te uključenju krajnjih kupaca preko fleksibilne potrošnje.

No, općenito nije bilo puno govora o korištenju centralnih toplinskih i rashladnih sustava četvrte generacije, što je neobično jer dokazano imaju veliki potencijal za povećanjem energetske učinkovitosti na EU razini. Možda o tome nešto više i prije sljedeće EU konferencije.