Iskorištavanje energije vjetra u srednjoj i istočnoj Europi: Iskustva danske industrije pučinske energije vjetra

Danska se pozicionirala kao globalni lider u prijelazu na obnovljivu energiju, nudeći vrijedne  naputke drugim zemljama koje žele postići energetsku sigurnost i održivost. U sklopu projekta BLUECEE, delegacija stručnjaka sudjelovala je u studijskom posjetu u travnju 2024. kako bi istražila iskustva naprednih tržišta pučinskih vjetroelektrana i uspostavila nova partnerstva.

Stručnjacima iz CSD-a, EPG-a, FSB-a i Instrata pridružili su se Delian Dobrev, predsjednik Odbora za energetiku Nacionalne skupštine Bugarske, Emil Kaikamdjozov, izvršni direktor Bon Marine Holdinga Bugarska i član Bugarske pomorske komore, Andriy Konechenkov, predsjednik Ukrajinske udruge za energiju vjetra, Liviu Gavrila, potpredsjednik Rumunjske udruge za energiju vjetra – RWEA, te Marta Sturzeanu, službenica za politike u Rumunjskoj udruzi za energiju vjetra – RWEA, kao i Ana Miljanović Rusan, menadžerica za energiju na moru i prirodu u Inicijativi za mrežu obnovljivih izvora energije (Renewables Grid Initiative).

Delegacija se sastala s različitim dionicima u industriji pučinske energije vjetra, uključujući Energinet, Dansku energetsku agenciju, izvršne direktore luka Odense i Esbjerg te organizacije poput State of Green, Copenhagen Infrastructure Partners, luku Esbjerg, luku Odense, Dansku udrugu ribara i Energinet – danskog operatora prijenosnog sustava (TSO).

Studijski posjet omogućio je prijenos inovativnih tehnologija, istaknuo nove investicijske prilike i promicao usvajanje najboljih praksi u regulatornim i okolišnim aspektima pučinske energije vjetra u regiji srednje i istočne Europe (CEE). Također, ovaj posjet omogućio je buduća, obostrano korisna partnerstva s danskim tvrtkama i vlastima u području pučinske energije vjetra i inovacija u Crnom moru. U nastavku su navedene ključne točke i naučene lekcije iz danskog sektora energije vjetra na moru.

Nacionalni energetski prioriteti
Energija vjetra ključni je dio danske strategije još od 1970-ih, a početni poticaj za njenu primjenu bile su naftne krize. Danas Danska postupno ukida upotrebu ugljena, pri čemu energija vjetra igra ključnu ulogu. Vladin fokus na vjetroelektrane — kako kopnene, tako i pučinske (na moru) — pretvorio je Dansku u jednog od svjetskih lidera u proizvodnji energije vjetra. Danska ostaje posvećena obnovljivim izvorima energije, osobito energiji vjetra, kao dijelu svoje dugoročne energetske strategije. Jedno od najznačajnijih dostignuća Danske je održavanje 99%-tne sigurnosti opskrbe energijom, što znači da građani u prosjeku dožive prekid napajanja od samo 20 minuta godišnje. Ovo pokazuje da je moguće snažno oslanjanje na obnovljive izvore energije bez ugrožavanja energetske stabilnosti.

Razvoj pučinske energije vjetra
Danska povećava svoj kapacitet pučinskih vjetroelektrana putem novih natječaja osmišljenih za poticanje “prekomjerne izgradnje” (overplanting), čime se omogućuje proizvodnja više od 9 GW energije u određenim morskim zonama. Cilj danske vlade je postati neto izvoznik zelene energije, koristeći međusobne elektroenergetske veze s Ujedinjenim Kraljevstvom, Norveškom, Švedskom i Njemačkom. Sudionici su raspravljali o sličnostima u energetskoj potražnji Bugarske, Rumunjske i Danske te o načinima učinkovitog upravljanja sustavom na duži rok. Također su razmatrane regulative i prakse za uključivanje dionika u projekte pučinske energije vjetra, kao i načini prilagodbe tih praksi za regiju Crnog mora.

Širenje ključne infrastrukture
Kako komponente pučinskih vjetroelektrana postaju sve veće i mogu se prevoziti isključivo morskim putem, industrija energije vjetra prirodno se približila lukama. Delegacija se sastala s visokim predstavnicima luka Odense i Esbjerg kako bi saznala više o njihovom povijesnom razvoju i inovativnim pristupima. Budući da je razvoj odgovarajuće lučke infrastrukture ključan za regiju Crnog mora, sudionici su raspravljali o mogućnosti prilagodbe postojeće lučke infrastrukture u Bugarskoj i Rumunjskoj te o upravljanju opskrbnim lancima s ograničenim lučkim kapacitetima za proizvodnju i instalaciju. Sastanci su uključivali informativni obilazak lučkih objekata, uključujući gradilišta i instalacijske lokacije.

Obje su luke prošle dug proces transformacije i razvoja. Luka Esbjerg dugi niz godina služila je kao ribarska luka, a 1970. bila je najveća ribarska luka u Danskoj, s matičnom lukom za oko 600 ribarskih brodova. Danas se više od 4/5 trenutnog kapaciteta pučinskih vjetroelektrana instaliranih u Europi otprema iz luke Esbjerg. S druge strane, luka Odense najveća je danska luka, s površinom od 8,5 milijuna četvornih metara namijenjenih za proizvodnju opreme za pučinske vjetroelektrane u Europi. Luke se neprestano transformiraju kako bi osigurale visoko tehnološki razvoj, proizvodnju i testiranje opreme za pučinsku energiju vjetra.

Uključivanje lokalne zajednice i angažman dionika
Lokalne općine imaju ključnu ulogu u danskim naporima za obnovljive izvore energije. Iako nemaju poseban proces za sudjelovanje u dražbama za vjetroelektrane, mogu sudjelovati kao dio konzorcija. Posebno pučinske vjetroelektrane nude značajne mogućnosti za zapošljavanje u manjim zajednicama, posebno kroz razvoj lokalnih luka. Kako bi se u obzir uzeo interes svih dionika, osobito lokalnih općina i ribarske industrije, Danska je razvila sheme kompenzacije. Prema danskom zakonodavstvu, ribari dobivaju naknadu za izgubljena ribolovna područja, a javne rasprave se održavaju kako bi se građani informirali o nadolazećim projektima. Prihvaćanje energije vjetra u javnosti općenito je visoko, osobito za pučinske instalacije koje ne utječu vizualno na svakodnevni život. Važno je napomenuti da se ekološki aspekti rješavaju već na početku planiranja pučinskih vjetroelektrana, uz opsežna istraživanja i mjere ublažavanja utjecaja na pogođene industrije.

Zaključak
Studijski posjet Danskoj pružio je iznimnu priliku za stjecanje uvida u tehničke, regulatorne i društvene aspekte danske zelene tranzicije, istražujući kako ta zemlja balansira gospodarski rast s odgovornošću prema okolišu. Danski napredni pristup, posebno usmjeren na pučinsku energiju vjetra i prekograničnu energetsku suradnju, može poslužiti kao primjer za regiju Crnog mora u izgradnji održivog i otpornog energetskog sustava.